U VREMENU KADA DRUŠTVENE MREŽE NUDE “brza rješenja” ZA GOTOVO SVAKI ZDRAVSTVENI PROBLEM, SVE VIŠE ŽENA OSTAJE ZAROBLJENO IZMEĐU RESTRIKTIVNIH DIJETA, ISCRPLJENOSTI I OSJEĆAJA DA NJIHOVO TIJELO NE REGUJE, UPRKOS NAPORIMA. Edukatorka IZ OBLASTI ISHRANE I HORMONSKOG ZDRAVLJA, SVETLANA ČOKORILO U RAZGOVORU ZA MAGAZIN OTVORENO GOVORI O ISHRANI KOD OSOBA SA AUTOIMUNIM BOLESTIMA, HAŠIMOTU, HORMONSKOM DISBALANSU I OPASNIM TRENDOVIMA KOJI SE NEKRITIČKI ŠIRE INTERNETOM. UMJESTO UNIVERZALNIH PRAVILA I STROGIH ZABRANA, ONA ZAGOVARA INDIVIDUALAN PRISTUP, RAZUMIJEVANJE ORGANIZMA I POVRATAK OSNOVAMA — kvalitetnoj ishrani, snu i smanjenju stresa. KAKO KAŽE, TIJELO MNOGO DUŽE PAMTI HRONIČNI STRES I ISCRPLJENOST NEGO JEDAN “NEZDRAV” OBROK
Hašimoto se danas često pominje, ali mnogi i dalje ne razumiju šta ova dijagnoza zapravo znači u svakodnevnom životu. Koje su najčešće greške koje ljudi prave kada pokušavaju sami da “izliječe” stanje putem interneta i restriktivnih dijeta?
Kada krenemo da se suočavamo sa hroničnim umorom, hor- monskim disbalansom, problemima sa štitnom žlijezdom ili upalama u tijelu, vrlo često krećemo u potragu za odgovori- ma na internetu. U želji da što prije pronađemo rješenje, često počinjemo da izbacujemo određene namirnice, uvodimo re- striktivne dijete, neplanski kupujemo veliki broj suplemenata i pratimo savjete koji često nijesu prilagođeni našem organizmu. Jedna od najčešćih grešaka upravo je pretjerana restrikcija. Ljudi iz straha počinju nasumično da izbacuju veliki broj namirnica vjerujući da će tako brže riješiti problem. Vremenom ishrana postaje sve siromašnija, a organizam ostaje bez važnih nutrije- nata potrebnih za oporavak, proizvodnju hormona i energiju. Još jedna česta greška jeste nasumično uzimanje velikog broja suplemenata. Suplementacija može biti veoma korisna, ali je potrebno napraviti odgovarajući raspored i ne unositi sve istovremeno.
NEKE OSOBE GODINAMA POKUŠAVAJU DA POPRAVE STANJE HORMONA SAMO LIJEKOVIMA, DOK ISTOVREMENO SVAKODNEVNO UNOSE NAMIRNICE KOJE PODSTIČU UPALE, OPTEREĆUJU CRIJEVA I DODATNO AKTIVIRAJU IMUNI SISTEM
Koliko ishrana zaista može pomoći osobama koje imaju Hašimoto i koje promjene u jelovniku najčešće daju prve pozitivne rezultate kada je riječ o energiji, upalama i hormonskom balansu?
Ishrana kod Hašimota ne može magično izliječiti stanje preko noći, ali prema iskustvima i istraživanjima upravo promjene u ishrani često predstavljaju prvi korak ka smanjenju simptoma i vraćanju energije. Neke osobe godinama pokušavaju da poprave stanje hormona samo lijekovima, dok istovremeno svakodnevno unose namirnice koje podstiču upale, opterećuju crijeva i dodatno aktiviraju imuni sistem.
Jedna od prvih promjena koja kod mnogih donosi poboljšanje jeste izbacivanje visoko procesuirane hrane, rafinisanog šećera i proizvoda koji izazivaju nagle skokove šećera u krvi. Kada tijelo više ne prolazi kroz konstantne oscilacije šećera i insulina, lju- di često primjećuju stabilniji nivo energije tokom dana, manje umora i manju potrebu za grickalicama i kofeinom.
Posebno mjesto zauzima gluten. Kod velikog broja osoba sa Hašimotom upravo je eliminacija glutena bila jedna od prvih promjena koja je dovela do smanjenja simptoma, bolje probave i manje nadutosti.
Pored glutena, mnogi ljudi primjećuju poboljšanje kada smanje ili privremeno izbace namirnice koje najčešće izazivaju upale i iritaciju crijeva, poput industrijskih mliječnih proizvoda, preko- mjernog unosa šećera i ultra-prerađene hrane. Fokus se tada pomjera ka jednostavnijoj i hranljivijoj ishrani — kvalitetnim proteinima, povrću, zdravim mastima i hrani bogatoj minerali- ma važnim za štitnu žlijezdu i nervni sistem.
Na društvenim mrežama često se promoviše potpuno izbaci- vanje glutena, mliječnih proizvoda ili ugljenih hidrata. Da li su takvi režimi zaista neophodni kod Hašimota ili je riječ o trendo- vima bez stručnog uporišta?
Na društvenim mrežama danas se vrlo često može steći utisak da svaka osoba sa Hašimotom mora zauvijek izbaciti gluten, mliječne proizvode, ugljene hidrate ili čitave grupe namirnica kako bi se osjećala bolje. Međutim, stvarnost je mnogo slo- ženija od toga.
Kao što sam već pomenula, određene promjene u ishrani zai- sta mogu pomoći mnogim osobama sa Hašimotom, posebno kada je riječ o glutenu i visoko procesuiranoj hrani. Kod nekih osoba eliminacija glutena dovodi do smanjenja nadutosti, upa- la, umora i čak pada antitijela štitne žlijezde. Međutim, to ne znači da će ista pravila odgovarati svima.
Zato se danas sve više stručnjaka slaže da pristup mora biti individualan. Umjesto slijepog praćenja trendova sa društvenih mreža, mnogo je važnije pratiti kako tijelo reaguje, uvoditi postepene promjene i graditi ishranu koja dugoročno poboljšava energiju, hormone i kvalitet života.
Sve više mladih žena suočava se sa hormonskim disbalansom, hroničnim umorom i problemima sa štitnom žlijezdom. Koliko savremeni način života: stres, manjak sna i brza hrana, utiče na razvoj i pogoršanje simptoma?
Iako genetika igra veliku ulogu kada je riječ o nastanku autoi- munih bolesti, savremeni način života postao je jedan od naj- važnijih faktora koji doprinosi razvoju i pogoršanju ovih stanja. Tijelo nije dizajnirano da konstantno funkcioniše pod pritiskom. Hronični stres, manjak sna, neredovni obroci, previše kofeina i stalna mentalna stimulacija stvaraju stanje u kojem organizam ulazi u režim preživljavanja.
Kada smo pod dugotrajnim stresom, nadbubrežne žlijezde neprestano proizvode kortizol, hormon stresa koji kratkoročno pomaže organizmu da izdrži pritisak. Međutim, problem nastaje kada stres traje mjesecima ili godinama.
Prvi korak ka oporavku veoma često jeste promjena ishrane i ona zaista može donijeti brze rezultate kada je riječ o energiji, upalama i hormonskom balansu. Međutim, njena najveća sna- ga nije u restrikcijama i stalnom strahu od hrane, već u tome da se tijelu obezbijede stabilnost, hranljive materije i podrška za oporavak.
Reklama
